Radikalni sadržaji Tv programa

Radikalni sadržaji
Velika većina televizijskih trendova u našu se malu Hrvatsku prelijeva sa Zapada. Da, točno je, umnogome ih slijedimo. No, za uspjeh tih istih formata nužno je udahnuti im hrvatski štih, jer u suprotnom od gledanosti neće biti ništa.
Što se tiče samog sadržaja tih formata, sve promjene u posljednjih dvadesetak godina mogu se svesti na jedan zajednički nazivnik - gledatelji traže sve radikalniji sadržaj. Prije dvadesetak godina ovim je prostorima vladao veliki studijski show, poput “Sedme noći”.
Danas on nema nikakve šanse ako mu ne dodate reality, odnosno talent komponentu. Sve mora biti brže, s više emocija, radikalnije u izazovima i zahtjevima koji se stavljaju pred televizijske zvijezde ili pak one koje to tek žele postati, navodi Siniša Svilan, direktor tv programa Nove TV.
Takvu radikalnu promjenu u Hrvatsku su Nova TV i tv program RTL vrlo brzo doveli, a s vremenom smo došli i do brojke od 21 lokalne televizije, tako da nije ni čudo što su nam se navike u posljednjih deset godina značajno promijenile. Do 2005. gledanost televizije je rapidno rasla, te je tek malo pala do 2008., da bi se u zadnje dvije godine značajnije digla.
U tom se razdoblju dogodila još jedna velika novost, a to je pojava MaxTV-a 2006. godine i B.net-a godinu dana kasnije. MaxTV je u početku nudio pedesetak programa i u mjesec i pol dana privukao je pet tisuća pretplatnika. Danas ima 200 programa, ali i videoteku s više od tisuću filmova. Broj korisnika im je gotovo 300 tisuća, što je četvrtina aktivnih gledatelja. Stoga im ni ponuda više nije mogla ostati samo na tome da imaju najgledanije svjetske i regionalne programe, već i neke ekskluzivne kanale poput sportskog programa Arena Sport na kojem se prenose najbolje nogometne lige.
B.net također ima dvjestotinjak programa u ponudi, a podatak da su kod njih već godinama najtraženiji paketi s glazbenim, dječjim, filmskim i sportskim programima potvrđuje da mladi sve više gledaju televiziju. Njihovih 118 tisuća korisnika od stranih programa najviše gledaju HBO, Discovery, National Geographic, History, Eurosport te gomilu dječjih kanala.
Iskon TV na tržište je došao zadnji i u ponudi imaju više od 50 programa. Kod njih su najgledanij nacionalni televizijski program te filmski i dokumentarni program. Zanimljivo je da su prvi omogućili gledanje YouTubea preko televizije i samo u prvih mjesec dana zabilježili su više od 200 tisuća gledanja.
Potražnja za uslugama dovela je do toga da svi oni, uz televiziju, nude internet i telefon, što je također promjena u načinu gledanja televizije. Naime, prije dvadeset godina pojam gledanja internetske televizije bio je velika nepoznanica, dok je danas koristi preko 400 tisuća Hrvata.
Uvođenjem novih ponuda i pojam videoteka se skroz promijenio, pa se filmovi naručuju preko daljinskog upravljača umjesto odlaskom u videoteku. Princip je isti - najam traje jedan dan i košta kao u tradicionalnoj videoteci, a naplaćuje se s mjesečnim računom za TV paket koji ste zakupili.
Ovakvi su trendovi rezultirali time da je javna televizija počela gubiti primat među gledateljima, a i morala se prilagoditi novoj vrsti gledatelja, koji ne traži samo informaciju na televiziji, već zabavu, novitete i bogat sadržaj. Ukratko, televizija se morala vratiti svom iskonskom značenju i ponovno postati “prozor u svijet”.
Prije 44 godine prvi je put predstavljena televizija u boji i tada se mislilo da je to “plafon” u televizijskoj industriji. Međutim, kako se razvijala tehnologija, tako su se razvijali i gledatelji. U usporedbi s televizijskim sadržajem nekada, danas u bilo koje doba možemo pogledati utakmice bilo kojeg sporta, prijenose najvažnijih svjetskih događaja, filmove koji su prije samo nekoliko mjeseci bili u kinima, pa i prikaze sa suđenja Britney Spears ili ekskluzivne emisije sa snimanja novih filmova.
Sva istraživanja govore da će i televizija kakvu znamo i gledamo danas za deset godina biti kudikamo drukčija i raznovrsnija. Hrvatski gledatelji, naime, vrlo su specifični.
Jako puno gledamo informativni program, ali i reality showove. Strastveno pratimo sportska natjecanja naših timova, ali i američki ragbi te kanadski hokej. Obožavamo dokumentarce, ali ćemo se stisnuti ispred ekrana da bismo pogledali koncert Halida Bešlića.
Naše 23 televizijske postaje u prosjeku nude gotovo dvadeset sati programa dnevno. Zaključak je vrlo jasan. Ne gledamo više televiziju jer nemamo novca za izlazak u kazalište, kino ili na večeru. Televiziju više gledamo jer se nudi prava svaštara od programa, u kojoj u svakoj minuti imamo nekoliko desetaka različitog sadržaja.